Upitnik o volontiranju konstruirala je Udruga za razvoj građanskog društva SMART, a korišten je u istraživanju na području Rijeke, Osijeka, Zagreba i Splita. Za cilj je bilo postavljeno ispitati stavove građana o volontiranju, kao i njihovu uključenost u volonterske aktivnosti i čestinu takvog angažmana. Za dugoročni cilj određeno je poboljšanje statusa volontera i uključivanje što većeg broja ljudi u volonterske aktivnosti.

Na području Splitsko- dalmatinske županije, tj. u Splitu, Trogiru, Solinu, Omišu, najbližim otocima i Dalmatinskoj zagori, anketirano je ukupno 500 osoba starosti od 14 do 84 godine. 25 volontera udruge Most prethodno je educirano i motivirano za postupak anketiranja, uključujući upute o načinu izbora ispitanika, pristupu i vođenju intervjua. Ispitivanje je provedeno na slučajnom uzorku, individualno, u stanovima i na otovrenom čitanjem uputa i tvrdnji od strane anketara i biranjem ponuđenih odgovora od ispitanika. Anketiranje je trajalo 60 dana, uključujući i unos podataka za statističku obradu kojeg su dodatno obavila 3 volontera. Sadržajno, u upitniku su bile zastupljenje tvrdnje koje su pokušale izmjeriti različite stavove o volontiranju. Ukoliko su ispitanici sudjelovali u takvim aktivnostima, bili su dodatno upitani za područja, načine i čestinu volontiranja, te za procjenu kvalitete osobnog iskustva.

Uglavnom, čini se kako građani čin volontiranja vide kao važan za zajednicu smatrajući da volontiranje može pomoći u rješavanju osobnih i zajedničkih problema, povećavajući zadovoljstvo i otvarajući mogućnosti za druge društvene angažmane. Ujedno su svjesni kako se u školama i obiteljima pridaje malo pažnje o informiranju i poticanju volonterstva, te da većina nije svjesna kako volontiranje pruža mogućnosti osobnog razvoja. Također, procjenjuju kako je pri volontiranju jako izražena i društvenost samog čina, pa je ono dobar način za provođenje slobodnog vremena kada se mogu upoznati i zanimljivi ljudi.

Rezultati dobiveni ovim istraživanjem ukazuju na potrebu bolje informiranosti o volonterizmu od obitelji do škole, te na potrebu dodatne promocije s ciljem angažmana većeg broja ljudi. Uvažavanje razlika u mišljenju o volonterstvu i volonterskoj praksi u odnosu na karakteristike različitih podskupina može pomoći u budućem praktičnom angažmanu volontera.