Udruga "MI" - Split

Sve što ste oduvijek željeli znati o nama.

INTEGRACIJA

irh Projekt "Izgradnja društva dobrodošlice" uz podršku i suradnju s UNHCR-om, agencijom UN-a za izbjeglice...

VOLONTERSKI CENTAR

VCST Volonterski centar Split je ujedno i Regionalni volonterski centar za područje Dalmacije...

MI CENTAR

MI CENTAR Mi Centar za pomoć u kući je socijalna ustanova čija je svrha osigurati što duži boravak starijih u svom domu...

ZAKLADA DADIĆ

Zaklada DadićSvrha Zaklade je promicanje razvoja civilnoga društva i pružanje financijske pomoći učenicima i studentima...

ZELENA MREŽA

mreza Zelena mreža d.o.o. društveno poduzeće koje djeluje u području zelenog poduzetništva kao aktivator zajednice...

SENIORI.HR

senioriPortal za poboljšanje pristupa relevantnim informacijama za stariju populaciju, članove obitelji...

„Manjinski povratak u Hrvatsku - studija otvorenog procesa“

„Manjinski povratak u Hrvatsku - studija otvorenog procesa“ naziv je UNHCR-ovog istraživanja što su ga izradili profesori Filozofskog fakulteta. Profesori Milan Mesić i Dragan Bagić u studiji su dali uvid u rješavanje otvorenih pitanja i u mogućnosti za zatvaranje izbjegličkog poglavlja u bližoj budućnosti.

Riječ je o drugom po redu istraživanju, dok je prva studija bila 2006., a pored pružanja demografskih podataka, iznova se pokazalo da socijalno uključivanje i pristup zapošljavanju ostaju izazovi za povratnike koji su porijeklom hrvatski Srbi.

Problemi u povratku

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je bio nazočan na javnom predstavljanju studije u hotelu International u Zagrebu, ustvrdio je da je više od brojki - u UNHCR-ovoj bazi registriranih povratnika je više od 130.000 osoba - važnija svaka ljudska sudbina koja stoji iza toga.

- Svaka politika koja u sebi ima ljudskosti, mora voditi računa o izbjeglicama koji se žele vratiti, kazao je Josipović. Naglasio je da je zadaća svake politike da izbriše posljedice rata, ali da, nažalost, ima puno problema u povratku sada prvenstveno ekonomske naravi pa treba riješiti statusna pitanja poput imovine i drugih prava.

Predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Terence Pike je najavio međunarodnu donatorsku zajednicu u travnju kad će biti predstavljen regionalni program stambenog zbrinjavanja da bi do 2016. bio implementiran u četiri partnerske zemlje te osiguralo stambeno zbrinjavanje za 73.500 najugroženijih raseljenih osoba, od toga u Hrvatskoj njih 8.500.

Mijenjati status

Jedan od autora studije, Milan Mesić je napomenuo da su, unatoč jedinstvenoj oznaci izbjeglice ili povratnici, koju formalno-pravno nose, to ljudi koji se kao i ostali razlikuju po svojim interesima.

- Zato smo težili ukazivanju na različite opcije održivog i trajnog rješenja i na pravo izbjeglica i povratnika da ih, koliko god je to moguće, sami biraju i time zadrže svoje ljudsko djelovanje u određivanju svoje budućnosti, kazao je Mesić.

Pojasnio je da je pritom važno da izbjeglice ili povratnici imaju mogućnost mijenjati svoj status, a to, dodaje, ovisi o regionalnim i lokalnim projektima koji se odnose na sve stanovnike jedne lokalne zajednice.

- Nije važna samo brojka onih koji su se vratili nego jesu li s time i zadovoljni, ustvrdio je Mesić.

Javnom predstavljanju studije bio je nazočan i šef Delegacije Europske unije u RH, veleposlanik Paul Vandoren. Preneseno: Hina

Izvor UNHCR:

Osnovni empirijski rezultati ankete koja je provedena na uzorku od 1,400 registriranih povratnika pokazuju kako 33.2% povratnika stalno prebiva u Hrvatskoj, što je manje nego u 2007. godini (38.3%). Nadalje, rezultati ankete pokazuju kako korisnici vladinog programa stambenog zbrinjavanja ostaju i žive u Hrvatskoj u tri puta većem broju od ostalih povratnika. Oko 15% je u međuvremenu umrlo dok je 5.7% preselilo na neku drugu adresu unutar zemlje. Ipak, mnoge od 43% kuća koje izgledaju prazno, redovito se održavaju što osnažuje zaključak istraživača o individualnim povratničkim transnacionalnim strategijama temeljem kojih osobe koje su formalno ostvarile povratak u Hrvatsku traže rješenja unutar regije ili negdje drugdje te iščekuju bolja i održiva rješenja za sebe i svoje obitelji. Studija također potvrđuje rezultate prve ankete po kojoj je povratnička populacija starija od prosječne hrvatske te manjeg obrazovnog standarda.

Jedan od autora, Milan Mesić, predstavio je zaključke studije i preporuke. Izjavio je: «međunarodni i vladini programi i politike trebale bi uzeti u obzir slobodu izbjeglica u izboru trajnih rješenja prema osobnim i obiteljskim prioritetima, kao i pravo promjene svog izbora u kontekstu vremenskih ograničenja u pogledu raspolaganja imovinom i pravima». Mesic je podržao preporuku s rezultatima studije koji jasno prebacuju fokus s uvriježenih formalnih rješenja na današnju stvarnost u ekonomski poticanim migracijskim tokovima i donošenju odluka temeljenih na budućnosti koja najviše odgovara obitelji.

Prilikom prezentacije, Mesic je dodao: «zapošljavanje, mogućnosti zarađivanja, dostupna socijalna potpora i osobni i obiteljski izbor važniji su od dostupnih mogućnosti stambenog zbrinjavanja pri donošenju odluka i svi dionici bi to trebali uzeti u obzir pri oblikovanju i implementaciji programa održivog povratka i regionalnog razvoja».

Verzije knjige dostupne su u PDF formatu na web stranicama UNHCR-a u Hrvatskoj.

Pročitano 2443 puta

finpo

Udruga "MI" - Split je partner Nacionalne zaklade u provedbi programa Regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica.