Pojam zaklada

[tea44]

Zaklada je imovina, neprofitna organizacija sa svojstvom pravne osobe, osnovana radi postizanja određene dobrotvorne, humanitarne, kulturne, prosvjetne i slične svrhe. U pravilu se događa da pojedinac ali često i poduzeća, odrede osnivanje zaklade i sredstva (financijska sredstva, neko pravo ili imovinu) koja trebaju poslužiti postizanju namijenjene svrhe. Osnivači zaklade prilikom osnivanja zaklade trajno namjenjuju određenu imovinu zakladnoj svrsi (osnovna imovina). Osnovna imovina se ne smije umanjivati, već se ona investira radi povećanja, a godišnji se prihod koristi za filantropske namijene. Mogući načini povećanja imovine su i primanje darova i donacija, organiziranje određenih aktivnosti i sl.

Koncept zaklade veoma je star. U početku su zaklade osnivane radi podmirivanja potreba i razvoja lokalnih zajednica, gradova i regija. Razvojem industrije i trgovine osnivaju se zaklade koje djeluju na razini nacionalnih zajednica. U novije vrijeme sve je veći broj zaklada koje djeluju izvan granica zemlje u kojoj su osnovane i imaju svoje međunarodne programe. Veći dio zaklada u svijetu su privatne pravne osobe. Njihovi su osnivači fizičke ili pravne osobe.

U osamdesetim godinama 20. stoljeća, razvojem gospodarstva i politike, zakladništvo je oživjelo i zaklade su dobile na važnosti. Zaklade u razvijenim zemljama imaju veoma važnu ulogu u modernizaciji društava u 20. stoljeću. Zahvaljujući poreznim poticajima, pojedinci i poduzeća osnivaju zaklade kako bi doprinijeli kvaliteti življenja i razvoju ljudskih potencijala. Porezni poticaji davanja neprofitnim organizacijama, uz porezno priznate rashode, posebno se protežiraju u slučaju davanja donacija zakladama.

Zaklade u razvijenim zemljama redovito dodjeljuju potpore sustavom javnih natječaja. One su najrazvijenije u SAD-u, gdje značajan broj zaklada ima i međunarodne programe davanja potpora.

U novije vrijeme sve značajniju ulogu u razvoju zakladništva imaju velike korporacije. Na europskoj razini osnovano je više zaklada s područja relevantnih za razvoj Europe. One su najizdašnije u financiranju programa obrazovanja (eksperimentalni programi, reforme obrazovnih sustava, međunarodna suradnja, stipendiranje učenika, studenata, gostujućih profesora i sl.).

U tranzicijskim se zemljama u novije vrijeme sve više, uz međunarodnu podršku, osnivaju zaklade lokalnih zajednica. One se drže prikladnim okvirom mobilizacije lokalnih resursa i izvorom sredstava za poticanje razvoja civilnog društva.

U Europi postoje četiri različite kategorije zaklada; neovisne zaklade, zaklade trgovačkih društava, zaklade koje podupire vlada te zaklade koje prikupljaju sredstva u okviru kojih su i zaklade lokalnih zajednica. Novi trend razvoja zakladništva u zapadnim zemljama povezan je upravo uz razvitak zaklada lokalnih zajednica (engl. community foundations).