Hrvatska najgora po iskorištenosti fondova EU

[admin]

Prema podatcima Ministarstva financija, u 2014. godini Hrvatska je povukla iz proračuna EU 584 milijuna eura, u 2015. godini 556 milijuna eura, a u 2016. godini (prema procjenama HGK) oko 850 milijuna eura.

Potrebno je naglasiti da se navedeno dominantno odnosi na sredstva fondova EU koja su predviđena za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. godine te da je prošla godina bila posljednja u kojoj su se mogli dostaviti zahtjevi za isplatom sredstava iz toga proračunskog razdoblja. Kako bi što manje sredstava ostalo neiskorišteno u proračunu EU, bitno je da je ostvareno značajno povećanje stope iskorištenosti. Tako je stopa iskorištenosti iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u 2013. godini iznosila manje od petine, a do 2016. godine (prema posljednjim dostupnim podatcima iz Europske komisije) znatno je porasla, na 80,7%.

Unatoč takvom napretku, sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od Hrvatske. To znači da je Hrvatska ujedno bila lošija i od svih zemalja EU10, s kojima je relevantno uspoređivati Hrvatsku pri stupnjevanju apsorpcije fondova, budući da su to manje razvijene članice EU kojima je zajedničko to da koriste sve fondove kohezijske (regionalne) politike (uključujući Kohezijski fond). Hrvatska ne samo da je imala najmanju iskorištenost, nego je i bila daleko od prosjeka, i na razini EU10 (94,4%), i EU28 (94,1%). Grčka je jedina dosegnula 100%, a samo Malta i Hrvatska su ostale ispod 90% iskorištenosti.

Razlozi dosadašnjega slabijega korištenja sredstava iz fondova EU uglavnom su posljedica neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, ali i nedostatka osoblja u nadležnim tijelima te učestale izmjene natječajne dokumentacije. Prošlogodišnje je intenziviranje iskorištenosti EU sredstava ponajprije posljedica rasta broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole fondovima EU te informiranja potencijalnih korisnika. Kada se alocirana sredstva iz fondova EU relativiziraju i izraze po glavi stanovnika, iznos za Hrvatsku od 2,5 tisuća eura, šesti je najveći od svih članica Unije. Prema podatcima Europske komisije, u protekle tri godine ovoga proračunskog razdoblja, točnije do studenoga prošle godine, Hrvatska je iskoristila, odnosno isplaćeno joj je za projekte, tek 0,4%, što Hrvatsku svrstava na 22. mjesto među članicama EU28 kada se gleda uspješnost povlačenja sredstava. U usporedbi s članicama EU10, samo su Slovenija i Rumunjska bile neuspješnije od Hrvatske.

Kada se promatraju dodijeljena (a još neisplaćena) sredstva za projekte u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu s tek 9,1%, vrlo daleko od prosjeka EU28 (19,4%)  i prosjeka EU10 (21,6%). Među državama EU10, lošija je samo Rumunjska sa 7,2%. S obzirom na to da je pokazatelj dodijeljenih, još neisplaćenih sredstava naznaka budućih kretanja stvarnih isplata, njegov nizak iznos za Hrvatsku sugerira da će relativna pozicija Hrvatske još neko vrijeme biti među lošijima u cijeloj EU i EU10.

Zaostajanje razvijenosti Hrvatske za prosjekom EU28, a osobito za prosjekom tranzicijskihi posttranzicijskih članica EU, nameće potrebu ostvarivanja dinamičnijih stopa gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju. U tom smislu treba nužno iskoristiti svaki dodatni impuls koji može potencirati tu dinamiku. Jedan od njih, a koji nam je na raspolaganju, financiranje je sredstvima iz EU fondova, što, prema procjenama EK, može podići stopu gospodarskog rasta do tri postotna boda te, što je znatno važnije, podići konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

Naime, sredstvima iz fondova mogle bi se unaprijediti mnoge slabe točke hrvatskoga gospodarstva poput strukturnih problema tržišta rada zbog kojih Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti i participacije na tržištu rada ili potenciranja inovativnosti prema kojoj je Hrvatska daleko najlošija od svih zemalja EU10. Indeksi globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma ili Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke, zapravo najzornije prikazuju odmak (zaostajanje) od razine prosjeka zemalja EU10 odnosno dobro prikazuju relativnu razinu strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva. Kako bismo poboljšali učinkovitost korištenja sredstava iz fondova EU i kako ne bismo ostali u donjem dijelu EU28 i EU10 ljestvice, potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i sustav upravljanja i kontrole fondovima EU učiniti učinkovitijima (ako ne i jednostavnijima).

Primjerice, u Hrvatskoj su u sustav upravljanja i kontrole fondova regionalne politike EU uključena dva ministarstva kao upravljačka tijela te dodatno i dvije razine posredničkih tijela s ukupno dvadesetak institucija (ministarstva, agencije, zavodi, uredi...). Za usporedbu, iznosom dodijeljenih sredstava iz fondova EU, Hrvatskoj je među najbližima Slovačka. U njoj većina operativnih programa (strateških dokumenata) za korištenje fondova EU, uz upravljačka tijela uopće nema definirane dodatne razine posredničkih tijela, a Slovačka pritom ima mnogo veću stopu iskorištenosti fondova EU od Hrvatske.


Autor/izvor: Zvonimir Savić, HGK