Računovodstvo udruga

[admin]

Računovodstvo udruga, kao i ostalih neprofitnih organizacija, propisano je Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija(Narodne novine, br. 10/08 i 7/09). Odredbe Uredbe uređuju područje: knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, organizacije knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, sadržaj i primjenu računskog plana, financijsko izvještavanje i druga područja koja se odnose na računovodstvo neprofitnih organizacija.

1. Mora li neprofitna organizacija poslovati preko žiro-računa?

Mora. Prema propisima koji uređuju platni promet u zemlji, sve su pravne osobe dužne svoja plaćanja i naplatu obavljati preko žiro-računa, otvorenog kod organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa u zemlji. Neprofitne organizacije registrirane kao pravne osobe imaju obvezu poslovanja preko žiroračuna. Prema važećim propisima, ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa su poslovne banke, što znači da neprofitna organizacija ima obvezu otvoriti žiro-račun u poslovnoj banci.


2. Koja je dokumentacija potrebna za otvaranje žiro-računa? Mora li svaka organizacija poslovati preko jednog žiro-računa ili može imati više žiro-računa?

Pravna osoba može imati jedan ili više računa preko kojih obavlja plaćanja i naplatu. Neprofitna organizacija može u poslovnoj banci otvoriti sljedeće račune:

    račun za redovno poslovanje – poslovni subjekt može imati jedan ili više računa za redovno poslovanje, ali se kod jedne banke može otvoriti samo jedan račun za redovno poslovanje i jedan račun za organizacijski dio pravne osobe. Ako poslovni subjekt ima više od jednog računa za redovno poslovanje, tada mora odrediti koji će od njih biti račun za izvršenje i evidentiranje neizvršenih obveza za plaćanje;
    račun organizacijskog dijela pravne osobe – sastavni je dio računa za redovno poslovanje, a otvara se kod ovlaštene organizacije kod koje poslovni subjekt ima račun za redovno poslovanje;
    račun za posebne namjene – sastavni je dio računa za redovno poslovanje, a banka ga otvara uz uvjet da poslovni subjekt u toj banci ima otvoren račun za redovno poslovanje, pri čemu poslovni subjekt u jednoj banci može imati više računa za posebne namjene.

Dokumentacija potrebna za otvaranje računa za redovno poslovanje:

    zahtjev za otvaranje računa ovjeren pečatom i potpisom osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe,
    ugovor o obavljanju platnog prometa,
    rješenje o upisu u registar nadležnog tijela sudbene ili upravne vlasti (npr. Registar ustanova pri Trgovačkom sudu, Registar udruga građana pri upravnom tijelu koji vodi opće upravne poslove i dr.),
    obavijest o razvrstavanju koju dodjeljuje Državni zavod za statistiku,
    prijava potpisa osoba ovlaštenih za raspolaganje sredstvima na računu, te
    pisana izjava o tome da li je račun koji se otvara ujedno i račun za izvršavanje neizvršenih osnova za plaćanje.

Sredstvima na žiro-računu raspolažu one osobe koje su nadležna tijela neprofitne organizacije ovlastila za raspolaganje sredstvima na žiro-računu (njihovi su potpisi zabilježeni na tzv. potpisnom kartonu).


3. Koja plaćanja neprofitna organizacija može obavljati u gotovu novcu?

Neprofitna je organizacija obvezna sve svoje naplaćene prihode voditi preko žiro-računa. To znači da je prihode naplaćene u gotovu novcu dužna položiti na žiroračun istog ili najkasnije sljedećeg radnog dana.
Od 1. siječnja 2011. godine u primjeni je novi Zakon o platnom prometu (NN br. 133/09) kojim više nije propisano ograničenje u upotrebi gotovine u plaćanjima između poslovnih subjekata. Naime, kako je krajem prošle godine prestao važiti Zakon o platnom prometu u zemlji (NN, br. 117/01), prestala je vrijediti i Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (NN, br. 36/02), koja je bila donesena na temelju tog zakona.
Budući da novi Zakon o platnom prometu ne propisuje više nikakva ograničenja u svezi sa plaćanjima u gotovini, više ne postoji ni granica od 5.000,00 kn po jednom računu koja je bila dopuštena za plaćanje u gotovini između poslovnih subjekata.
Međutim, prema članku 61. Zakona o porezu na dohodak i čl. 90. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, plaćanje računa obrtnicima i nadalje se mora izvršiti na žiro račun obrtnika bez obzira na iznos računa.

4. Što je blagajnički maksimum?

Blagajnički maksimum je iznos gotovog novca koji pravna osoba može zadržati preko noći, bez obveze polaganja na žiro-račun. Prema propisima koji uređuju blagajnički maksimum i mogućnost plaćanja gotovim novcem, svaka neprofitna organizacije je dužna donijeti odluku o svom blagajničkom maksimu. Propisi ne postavljaju nikakav limit blagajničkog maksimuma. Pri donošenju odluke, neprofitna organizacija će voditi računa o potrebama za gotovim novcem u svom redovnom poslovanju, te svojim mogućnostima i uvjetima čuvanja gotovog novca.


5. Mogu li neprofitne organizacije obavljati plaćanja i naplatu s inozemstvom?

Mogu. Neprofitna organizacija može, sukladno propisima koji uređuju platni promet sa inozemstvom, obavljati plaćanja u devizama i primati devizna novčana sredstva iz inozemstva, preko računa otvorenog u poslovnoj banci. Iznimka su one organizacije za koje je posebnim propisom isključena mogućnost poslovanja preko vlastitog deviznog računa (npr. za neke korisnike Državnog proračuna). Sredstva kojima organizacija raspolaže na deviznom računu mogu se koristiti i za plaćanja u zemlji, tako da se poslovnoj banci kod koje se vodi devizni račun, dade nalog za prodaju deviza i uplatu kunskog iznosa na račun poslovnoj banci.


6. Je li dozvoljeno da neprofitna organizacija svoja potraživanja i obveze namiruje prijebojem, cesijom ili drugim oblicima obračunskog izmirenja obveza i naplate potraživanja?

Kao svaka druga pravna ili fizička osoba, neprofitna organizacija može svoja plaćanja obveza i naplatu potraživanja u zemlji i u inozemstvu, osim izravnim novčanim namirenjem, obavljati i kompenzacijom, cesijom, asignacijom ili upućivanjem duga. Riječ je o obračunskom namirenju obveza i naplati potraživanja propisanih Zakonom o obveznim odnosima. Obračunska plaćanja se pod jednakim uvjetima mogu obavljati i u odnosima s inozemnim osobama. Za prijeboj, cesiju, asignaciju ili preuzimanje duga u pravnim poslovima s inozemstvom nije potrebna suglasnost Hrvatske narodne banke. Pravne osobe nemaju obvezu evidentirati obračunska plaćanja preko računa za redovno poslovanje. Naplatu i plaćanja provedena obračunskim načinima plaćanja, samo na temelju vjerodostojnih isprava (izjava, ugovor i dr.), evidentiraju u svojim poslovnim knjigama.


7. Može li račun neprofitne organizacije biti u blokadi? Koje su posljedice takve situacije za poslovanje neprofitne organizacije?

Može i to se događa u slučajevima kad neprofitna organizacija ne izmiruje svoje novčane obveze prema vjerovnicima. Račun može biti blokiran iz čitavog niza razloga, kao npr. u slučaju kad vjerovnik blokira račun na temelju ovršne isprave. Također postoji blokada na temelju pravomoćne sudske presude, blokada radi naplate javnih prihoda temeljem rješenja nadležnih poreznih tijela i dr.

Pravna osoba kojoj je račun u blokadi ne smije, po Zakonu o platnom prometu, obavljati obračunska plaćanja. Postupanje suprotno zahtjevima iz propisa o platnom prometu sankcionirano je kao prekršaj. Pravna osoba kojoj je račun u blokadi nema blagajničkog maksimuma, već je dužna sav novac polagati na žiro-račun kod ovlaštene organizacije.


8. Koje su zakonom propisane obvezne knjigovodstvene evidencije za neprofitne organizacije?

Prema definiciji iz zakonskih propisa, pod neprofitnim organizacijama se podrazumijevaju sve one institucije koje ne pružaju svoje usluge na tržištu i kojima cilj poslovanja nije ostvarivanje profita (dobiti) već zadovoljavanje nekih općekorisnih ciljeva. Po ovoj se definiciji u neprofitne organizacije ubrajaju i tijela državne i lokalne vlasti, proračunski korisnici kao što su škole, fakulteti, sudovi i dr., ali i izvaproračunski fondovi, političke stranke, športska društva i klubovi, udruge građana, vjerske zajednice, humanitarne organizacije, sindikati i dr. Sa računovodstvenog aspekta, prema važećim propisima, ove organizacije vode ili računovodstvo proračunskih korisnika ili računovodstvo neprofitnih organizacija.

Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju se proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)  samouprave. Računovodstvo proračunskih korisnika propisano je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Računovodstvo neprofitnih organizacija uređeno je Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija(Narodne novine, br. 10/08 i 7/09). Knjigovodstvo neprofitnih organizacija vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz Računskog plana za neprofitne organizacije. Neprofitne organizacije obvezne su u svom knjigovodstvu osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora.

Obvezne su sljedeće poslovne knjige:

    dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka,
    glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima,
    pomoćne knjige jesu analitičke knjigovodstvene evidencije poslovnih događaja koji su u glavnoj knjizi iskazani sintetički i druge pomoćne evidencije o stanju i promjenama imovine i obveza za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.

     

Neprofitne organizacije obvezno vode slijedeće pomoćne knjige: dugotrajne nefinancijske imovine, kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe), financijske imovine i obveza, zatim knjigu (dnevnik) blagajni, evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija, evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila, knjigu izlaznih računa, knjigu ulaznih računa te ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama. Posebne pomoćne knjige i analitičke evidencije ne moraju se voditi ako neprofitna organizacija izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osigurava potrebne podatke.

Dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje 11 godina, a pomoćne knjige najmanje 7 godina. Trajno se čuvaju isplatne liste i analitičke evidencije o plaćama isplaćenim zaposlenicima u radnom odnosu.


9. Jesu li za neprofitne organizacije koje imaju mali opseg poslovanja propisane jednostavnije i manje opsežne evidencije?

Da. Neprofitne organizacije čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 230.000,00 kuna na razini godine, i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 230.000,00 kuna na razini godine, nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje financijskih izvještaja za slijedeću godinu (članak 71. Uredbe).

Takva neprofitna organizacija dužna je voditi najmanje:

    knjigu prihoda i rashoda i
    knjigu blagajne

primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela. Odluku o korištenju ove mogućnosti vođenja knjigovodstva za tekuću poslovnu godinu donosi osnivač neprofitne organizacije, u roku predviđenom za podnošenje financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu, a o nastaloj promjeni izvještava Ministarstvo financija na način propisan člankom 72.c Uredbe.


10. Koji su obvezni knjigovodstveni i statistički izvještaji koje izrađuju neprofitne organizacije i kome ih dostavljaju?

Neprofitne organizacije, obveznici sastavljanja i predavanja financijskih izvještaja dužne su sastavljati:

    za poslovnu godinu: Bilancu, Račun prihoda i rashoda i Bilješke uz financijske izvještaje;
    za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja: Račun prihoda i rashoda;
    za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna: Skraćeni račun prihoda i rashoda.

Sadržaj financijskih izvještaja je propisan. Izvještaji se dostavljaju na obrascima koji se mogu nabaviti u knjižarama "Narodnih novina". Obrasce je moguće preuzeti i u elektroničkom obliku, s mrežnih stranica Ministarstva financijai Financijske agencije (FINA). Mogu se koristiti i obrasci kreirani od strane komercijalnih kuća koje se bave poreznim i knjigovodstvenim savjetovanjem, ali i obrasci koje kreira sam obveznik. Izvještaji se za potrebe Ministarstva financija dostavljaju u Financijsku agenciju (FINA), a financijski izvještaji za poslovnu godinu i u Državni ured za reviziju koji je nadležan prema sjedištu neprofitne organizacije. Naime, neprofitne organizacije podliježu državnoj reviziji sukladno posebnom zakonu koji regulira ovu materiju. Neprofitne organizacije koje su donijele Odluku o primjeni članka 71. Uredbe nisu obvezne dostaviti financijske izvještaje u Državni ured za reviziju.

11. Koje druge obvezne evidencije mora voditi neprofitna organizacija?

Ovisno o vrsti i opsegu poslovnih aktivnosti, neprofitna organizacija je obvezna voditi evidencije propisane posebnim zakonima, koji uređuju obavljanje te poslovne aktivnosti. Tako su neprofitne organizacije-obveznici poreza na dodanu vrijednost dužne voditi knjige ulaznih i knjige izlaznih računa propisane Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost (za redovne isporuke, za predujmove i za vlastitu potrošnju).

Organizacije koje imaju priljeve i plaćanja iz inozemstva dužne su voditi nadzornu knjigu priljeva i odljeva deviza i sve druge evidencije iz propisa o deviznom poslovanju i platnom prometu s inozemstvom. Organizacije koje zapošljavaju zaposlenike u radnom odnosu dužne su voditi tzv. matičnu evidenciju zaposlenih, te sve evidencije o isplaćenim plaćama (porezne kartice) i ostvarivanju drugih socijalnih prava zaposlenih (pravo na mirovinsko osiguranje, pravo na naknadu za bolovanje u slučaju spriječenosti za rad i dr.).

izvor: www.uzuvrh.hr