Gospodarske djelatnosti

[admin]

Gospodarska djelatnost udruga
Udruga smije obavljati gospodarske djelatnosti, ali ne zbog stjecanja dobiti za svoje članove ili druge fizičke, odnosno pravne osobe

Sukladno članku 9. Zakona o udrugama, djelovanje udruge temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu.

Neprofitnost udruge znači da udruga smije obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, kao i one djelatnosti kojima stječe prihod, ali ne radi stjecanja dobiti za svoje članove ili druge fizičke, odnosno pravne osobe. Drugim riječima, neprofitnost udruge ne znači da se udruga mora uzdržavati od obavljanja djelatnosti koje donose prihod.

Obavljanje gospodarske djelatnosti
Odredbama Općeg poreznog zakona pojašnjeno je da se gospodarskom djelatnošću smatra razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

Kako je to propisano i člankom 31. Zakona o udrugama, udruge mogu ostvarivati prihode obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi i obavljanjem gospodarske djelatnosti samo ako je to propisano statutom i ako je sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.

Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom. Ako postupa na ovakav način, udruga može obavljati dohodovnu djelatnost i ostvariti neograničeno visoki prihod. Pritom treba napomenuti da načelo zabrane stjecanja dobiti za članove i treće osobe udrugu ne sprečava da podmiri troškove ili na odgovarajući način nagradi članove i druge osobe koje za nju obavljaju određene poslove koji pridonose ostvarivanju cilja udruge.

Nadležni ured državne uprave rješenje o upisu udruge, koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti, odmah po upisu u registar udruga obavezno dostavlja Poreznoj upravi. Zakonom o porezu na dobit, propisano je da su udruge koje obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužne u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika koji vodi Porezna uprava radi utvrđivanja obveza poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnosti.

Udruga koja sama prijavi obavljanje gospodarske djelatnosti neće dobiti rješenje, već postaje obveznik poreza na dobit bez rješenja, međutim, ako Porezna uprava na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, obveže udrugu na plaćanje poreza na dobit, o tome će izdati rješenje.

Zakon o porezu na dobit ne razmatra na koji način udruga koristi višak prihoda nad rashodima, već se uzima u obzir činjenica da bi neoporezivanje udruge stavilo ju u povoljniji položaj na tržištu od poduzetnika koji je obveznik poreza na dobit i obavlja istu gospodarsku djelatnost.

Zakon o porezu na dobit ne propisuje visinu prihoda do koje udruga ne bi imala obvezu prijavljivanja gospodarske djelatnosti.
Zakon nije propisao, ali udruge također mogu, radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, osnivati trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose urediti ugovorom.

Teško je pobrojati sve gospodarske djelatnosti koje udruga smije obavljati i koje joj mogu donijeti prihod. Pri određivanju dopuštenih gospodarskih djelatnosti valja poći od načela da je udruzi dopušteno obavljati sve djelatnosti koje su utvrđene statutom udruge, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene. U praksi se primjenjuje načelo da je udrugama dopušteno obavljati one gospodarske djelatnosti koje su kao dopuštene izričito utvrđene posebnim propisima. Stoga, za svaku konkretnu gospodarsku djelatnost treba razmotriti odgovarajući materijalni propis (npr. za djelatnost trgovine Zakon o trgovini, itd.) a nakon toga procijeniti je li konkretna djelatnost izričito dopuštena ili zabranjena, pa ako nije zabranjena utvrditi pod kojim uvjetima takvu djelatnost može obavljati udruga.

Minimalni tehnički uvjeti
Udruge se pri prodaji proizvoda moraju ponašati kao poslovni subjekti te ispunjavati minimalne tehničke uvjete. To se odnosi na opremu i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina, opće sanitarne i zdravstvene uvjete prema propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti te opremu, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom i mogu utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

Zakon omogućuje obavljanje djelatnosti trgovine i neprofitnim pravnim osobama. Bez ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta, a sukladno posebnim propisima, one zbog ostvarivanja svojih ciljeva mogu obavljati sve djelatnosti utvrđene statutom, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene. Također mogu obavljati prodaju robe ili usluga, kao zakonski dopušten oblik trgovine na malo, u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova, kao i prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode.

Uvedena je i iznimka od primjene odredbi Zakona o trgovini koja se odnosi na ispunjavanje minimalnih tehničkih i drugih uvjeta kada se radi o prodaji koju pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove i sl.) obavljaju u okviru svoje redovne djelatnosti. To znači da u navedenom slučaju ne postoji obveza ishođenja rješenja nadležnog tijela o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta.

Održavanje tečajeva
Udruge mogu održavati naplatne tečajeve, jer obavljanje takve djelatnosti nije zabranjeno. Međutim, polaznike tečaja potrebno je unaprijed upozoriti da potvrda o uspješno okončanom tečaju (diploma, svjedodžba i sl.) nije javna isprava, već da se radi o tečaju i ispravi internog značaja. Osim toga, ostvareni prihod je potrebno knjigovodstveno prikazati i platiti odgovarajući porez. Ako registracijsko tijelo osporava ovakav pravni stav, potrebno je zatražiti pojašnjenje o tome na kojim argumentima ono temelji svoje pravno mišljenje.

Prodavanje donirane robe
Iako prema Zakonu o trgovini nisu trgovci, djelatnost trgovine mogu obavljati udruge registrirane sukladno odredbama Zakona o udrugama ako im namjera nije stjecanje dobiti odnosno mogu prodavati samo vlastite proizvode na način određen člankom 10. stavkom 1. postavkom 2., 3., 4., 9. i 13. Zakona o trgovini, dakle izvan prodavaonica.

Udruga kao neprofitna organizacija može prodavati robu iz donacija i poklonjenu robu za koju ne pruža nikakvu protuuslugu davateljima te se takva roba može tretirati kao vlastiti proizvod, ali ne može prodavati robu za koju dio naknade mora isplatiti donatoru.

Za obavljanje prodaje predmeta koji nisu proizvod udruge ili na način koji nije propisan Zakonom o trgovini potrebno je zadovoljiti odredbe članka 4. navedenog Zakona te registrirati udrugu kao trgovačko društvo odnosno obrt čija je djelatnost kupnja i prodaja robe. Trgovačko društvo se registrira na nadležnom trgovačkom sudu, dok se obrt upisuje u Obrtni registar pri uredu državne uprave u županiji ili Gradu Zagrebu, zaduženom za poslove gospodarstva na području sjedišta obrta.

Posluživanje pića i jela
U članku 5. stavku 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, pobrojano je nekoliko udruga koje mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost (amaterske sportske udruge, udruge pripadnika nacionalnih manjina, i dr.)

Udruge mogu pružati usluge pripremanja i usluživanja toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jela koje organiziraju za potrebe svojih zaposlenika i svojih članova u svojim poslovnim prostorijama i prostorima (tzv. ,,kantine").  Ove udruge nisu dužne (niti mogu) registrirati djelatnost ugostiteljstva, te nemaju obvezu od nadležnog upravnog tijela ishoditi rješenje da prostorija odnosno prostor u kojem se priprema i uslužuje dopuštena hrana, piće i napitci udovoljava propisanim uvjetima. Međutim, takve udruge ne smiju usluživati alkoholna pića svojim članovima i zaposlenicima, te ne smiju usluživali jela, pića i napitke osobama koje nisu članovi udruge ili zaposlenici te udruge.

Iznimno, odredbom članka 12. stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, omogućeno je udrugama da mogu, kao učesnici proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i jedinice lokalne samouprave (općina/grad) na tim događanjima pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića, napitaka i slastica i drugih osobama, uz prethodnu suglasnost sanitarnog inspektora o ispunjenju sanitarnih uvjeta.

[Dana]

(1) Udruga obavlja gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.

(2) Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.

[admin]

1. Što znači pojam neprofitnosti udruge? Znači li to da ona ne smije obavljati gospodarske djelatnosti, odnosno djelatnosti koje donose prihod?

Neprofitnost udruge znači da udruga smije obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, kao i one djelatnosti kojima stječe prihod, ali ne radi stjecanja dobiti za svoje članove ili druge fizičke, odnosno pravne osobe. Drugim riječima, neprofitnost udruge ne znači da se udruga mora uzdržavati od obavljanja djelatnosti koje donose prihod. Međutim, svaki prihod koji udruga ostvari mora se utrošiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom. Ukoliko postupa na izloženi način, udruga može obavljati dohodovnu djelatnost i ostvariti neograničeno visoki prihod. Pritom treba napomenuti da načelo zabrane stjecanja dobiti za članove i treće osobe udrugu ne sprečava da podmiri troškove ili na odgovarajući način nagradi članove i druge osobe koje za nju obavljaju određene poslove koji pridonose ostvarivanju cilja udruge.


2. Koje gospodarske djelatnosti smije obavljati udruga?

Teško je pobrojati sve gospodarske djelatnosti koje udruga smije obavljati i koje joj mogu donijeti prihod. Pri određivanju dopuštenih gospodarskih djelatnosti valja poći od načela da je udruzi dopušteno obavljati sve djelatnosti koje su utvrđene statutom udruge, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene. U praksi se primjenjuje načelo da je udrugama dopušteno obavljati one gospodarske djelatnosti koje su kao dopuštene izričito utvrđene posebnim propisima. Stoga, za svaku konkretnu gospodarsku djelatnost treba razmotriti odgovarajući materijalni propis (npr. za djelatnost trgovine Zakon o trgovini, itd.) a nakon toga procijeniti je li konkretna djelatnost izričito dopuštena ili zabranjena, pa ako nije zabranjena utvrditi pod kojim uvjetima takvu djelatnost može obavljati udruga.


3. Pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarsku djelatnost?

Udruga se može baviti gospodarskom djelatnošću sukladno svojem statutu te općim i posebnim propisima koji vrijede za pojedinu djelatnost. Pri tome je nevažno je li ta gospodarska djelatnost usko povezana s ciljevima udruge ili je riječ o komercijalnoj djelatnosti koja nije povezana s ciljevima udruge. Kad udruga obavlja neku gospodarsku djelatnost obvezna je, kao i svaki drugi poslovni subjekt, pridržavati se posebnih propisa koji uređuju predmetnu djelatnost. Tako npr. udrugu koja izdaje časopis obvezuju propisi o izdavačkoj djelatnosti, sportsku udrugu koja ima ugostiteljske objekte obvezuju propisi koji uređuju uvjete pod kojima se može obavljati ugostiteljska djelatnost itd.


4. Je li udruga obveznik poreza na dobit, PDV-a i drugih poreza ukoliko obavlja gospodarsku djelatnost?

Udruge načelno nisu obveznici poreza na dobit. Međutim, ako obavljaju neku gospodarsku djelatnost trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika, odnosno druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost (Zakon o porezu na dobit NN 177/04 do 80/10, članak 2. stavak 6. i 7.). U procjeni gospodarske djelatnosti treba utvrditi obavlja li se gospodarska djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Ako pravna osoba u svojim aktima o osnivanju nema za cilj ostvarivanje dobiti, nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti (Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05 do 123/10. članak 6.). Dakle, sukladno poreznim propisima, ustrojstveni oblik pravne osobe nije od presudnoga značaja za utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit. Za porezne svrhe je bitno da li određena  udruga obavlja gospodarske djelatnosti trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi, te da li prihode stječe razmjenom dobara ili usluga na tržištu, neovisno o tome što je utvrđeno aktima o osnivanju udruge.

Bez obzira na to što načelno udruga nije obveznik PDV-a, ona može ući u sustav PDV-a kroz svoju poduzetničku djelatnost. Uvjet za ulaz u sustav PDV-a je da je ukupna godišnja vrijednost isporučenih dobara i usluga, koje bi bile oporezive, prešla vrijednost od 230.000 kuna. Na primjer, ako udruga ima cafe–bar (ili nešto slično) zatvorenog tipa, u kojemu se piće prodaje samo članovima, to se smatra poduzetničkom djelatnošću, kao i ako je objekt otvorenog tipa i u njega mogu ući svi građani i konzumirati piće. To je poduzetnička djelatnosti radi koje udruga može postati obveznik PDV–a, a mora postati obveznik tog poreza ako u godini ostvari isporuku po tom osnovu veću od 230.000,00 kn. U tom slučaju, udruga postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost za tu djelatnost po sili zakona od 1. siječnja slijedeće godine. Pravo na odbitak pretporeza, neprofitna pravna osoba ostvarit će samo na poduzetničku djelatnost zbog koje je postala obveznica PDV-a. Ako ta pravna osoba primi račun koji se odnosi na poduzetničku i nepoduzetničku djelatnost, tada ćeu knjigovodstvenim i izvanknjigovodstvenim evidencijama  biti obvezna osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na isporuke dobara i usluga koje su oslobođene PDV-a i na dio koji se odnosi na poduzetničku djelatnost, a koji se mogu odbiti kao pretporez.

Ako udruga ima buffet ili drugi ugostiteljski objekt u kojem prodaje alkoholna pića (prirodna i specijalna vina, vinjak, rakiju i druga žestoka pića), pivo i bezalkoholna pića, odnosno pruža ugostiteljske usluge, plaća porez na potrošnju koji može biti do 3% od prodajne cijene bez PDV–a, ovisno o stopi iz odluke grada ili općine u kojoj se ugostiteljski objekt nalazi. Udruga može biti obveznik poreza na potrošnju i kad nije obveznik PDV–a. Ako udruga obavlja još neku poduzetničku djelatnost te se djelatnosti zbrajaju, pa se tada granica za ulaz u sustav PDV-a utvrđuje za ukupan prihod od oporezivih djelatnosti.


5. Tko je ovlašten Poreznoj upravi podnijeti prijedlog za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje da je određena udruga obveznik poreza na dobit za gospodarsku djelatnost?

Svaka zainteresirana osoba ovlaštena je Poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu udruge za koju se podnosi inicijativa, predložiti izdavanje rješenja kojim se ta udruga za svoju gospodarsku djelatnost utvrđuje obveznikom poreza na dobit. To može biti bilo koja pravna ili fizička osoba koja smatra da neoporezivanje gospodarske djelatnosti koju obavlja udruga dovodi do neravnopravnog položaja drugih subjekata na tržištu dobara i usluga. Prijedlog može podnijeti i sama udruga, ali i Porezna uprava na temelju uvida u gospodarske uvjete i situaciju na tržištu dobara i usluga. Porezna uprava će razmotriti opravdanost inicijative te eventualno izdati rješenje. Rješenje se donosi u upravnom postupku što znači da organizacija na koju se odnosi ima mogućnost podnijeti žalbu drugostupanjskom organu, a u slučaju potrebe i zatražiti zaštitu nadležnog Upravnog suda.


6. Da li udruga podliježe pravilima struke za gospodarsku djelatnost koju obavlja?

Kad udruga obavlja neku gospodarsku djelatnost obvezna je, kao i svaki drugi poslovni subjekt, pridržavati se posebnih propisa i minimalnih uvjeta / standarda koji uređuju predmetnu djelatnost. Tako npr. udrugu koja izdaje časopis obvezuju propisi o izdavačkoj djelatnosti, sportsku udrugu koja ima ugostiteljske objekte obvezuju propisi koji uređuju uvjete pod kojima se može obavljati ugostiteljska djelatnost itd.

    UGOSTITELJSKA DJELATNOST – Posebnim propisima o ugostiteljskoj djelatnosti uređeno je obavljanje te djelatnosti kako za profitne tako i za neprofitne subjekte, te što se smatra ugostiteljskom djelatnošću (pripremanje i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka, pružanje usluga smještaja te pripremanje hrane za posluživanje na drugom mjestu s usluživanjem ili bez usluživanja i opskrba tom hranom). Zakon taksativno navodi neprofitne pravne osobe koje se mogu, uz propisane uvjete, baviti ugostiteljskom djelatnošću te kojih se minimalnih uvjeta pritom trebaju pridržavati.

     
    USLUGE U TURIZMU - Sportski klubovi, sindikati, kulturno-umjetnička društva, udruge umirovljenika, strukovne udruge i sl. (dakle, sve udruge) mogu organizirati turistički paket aranžman isključivo za svoje članove u trajanju do dva dana, uključujući najviše jedno noćenje. U pravilu se radi o izletima koji su besplatni ili članovi plaćaju određeni iznos kotizacije koji pokriva stvarni trošak organizacije izleta. Turistički paket aranžman udruge mogu organizirati povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti ako se na taj način ostvaruju ciljevi i zadaci propisani statutom udruge. Ovakvi aranžmani organiziraju se bez promidžbe i uz prijavu državnom inspektoratu.

     
    TRGOVINA –  Udruga može obavljati djelatnost trgovine pod uvjetima i na način uređen Zakonom o trgovini. Značajna novina uvedena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (,,Narodne novine" 114/11) je proširivanje kruga osoba koje mogu obavljati djelatnost trgovine, pa tako djelatnost trgovine mogu obavljati i udruge, ustanove i sl., dakle neprofitne pravne osobe, koje prema posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva, a sukladno odredbama statuta ili drugih općih akata, svoje proizvode prodaju na malo izvan prodavaonica na način propisan odgovarajućim odredbama Zakona o trgovini. Neprofitne pravne osobe, dakle, mogu obavljati prodaju robe koja je u izravnoj vezi sa svrhom ostvarivanja njihovih ciljeva.
     

7. Treba li udruga za obavljanje trgovačke i ugostiteljske djelatnosti zadovoljiti minimalne tehničke uvjete?

Udruge se pri prodaji proizvoda moraju ponašati kao i poslovni subjekti. Prema tome, imaju obvezu ispunjavati minimalne tehničke uvjete kojima moraju udovoljiti prodajni objekti vezano uz opremu i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina, uz opće sanitarne i zdravstvene uvjete, prema propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti te vezano uz opremu, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

U odnosu na proširenje kruga osoba koje mogu obavljati djelatnost trgovine na neprofitne pravne osobe, Zakon im omogućava da, bez ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta, a sukladno posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva zbog kojih su i osnovane mogu obavljati sve djelatnosti koje su utvrđene statutom, osim onih koje su Zakonom izričito zabranjene. Neprofitne pravne osobe, dakle, mogu obavljati prodaju robe koja je u izravnoj vezi sa svrhom ostvarivanja njihovih ciljeva, a sukladno odredbama statuta ili drugih općih akata.

Kod trgovine na malo izvan prodavaonica, a vezano uz neprofitne pravne osobe, Zakon, kao oblik trgovine na malo, uvodi i način prodaje kada se prodaja robe ili usluga obavlja u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno pedagoških, znanstvenih javnih ustanova kao i prostorima drugih javnih ustanova te prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode.

Nadalje, uvedena je iznimka od primjene odredbi Zakona o trgovini koja se odnosi na ispunjavanje minimalno tehničkih i drugih uvjeta kada se radi o prodaji koju pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove i sl.), obavljaju u okviru svoje redovne djelatnosti, to znači da u navedenom slučaju ne postoji obveza ishođenja rješenja o minimalno tehničkim uvjetima i drugim uvjetima od strane nadležnog tijela.


8. Za obavljanje kojih je djelatnosti potrebno prije registracije pribaviti određeno odobrenje?

Prethodno odobrenje potrebno je za obavljanje niza djelatnosti koje su uređene posebnim propisima. Da bi se utvrdilo kakvo je odobrenje potrebno i koja je institucija nadležna za izdavanje potrebnog odobrenja, potrebno je istraživati izravno u sektoru kojem pripada određena djelatnost.


9. Mogu li određene gospodarske djelatnosti udruge obavljati bez obveze osnivanja posebnog gospodarsko-pravnog entiteta (trgovačkog društva)?

Udruge mogu obavljati niz gospodarskih djelatnosti bez obveze osnivanja trgovačkog društva. Način i opseg obavljanja određene gospodarske djelatnosti propisan je posebnim zakonima koji uređuju određeno područje gospodarske aktivnosti. U pravilu, samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti od strane udruga bitno je ograničeno u odnosu na opseg obavljanja istovjetnih djelatnosti od strane trgovačkih društava. Udruge ne mogu osnivati obrte.
       

10. Mogu li udruge održavati naplatne tečajeve?

Mogu, jer obavljanje takve djelatnosti nije zabranjeno. Međutim, polaznike tečaja potrebno je unaprijed upozoriti da potvrda o uspješno okončanom tečaju (diploma, svjedodžba i sl.) nije javna isprava, već da se radi o tečaju i ispravi internog značaja. Osim toga, ostvareni prihod je potrebno knjigovodstveno prikazati i platiti odgovarajući porez. Ukoliko registracijsko tijelo osporava ovakav pravni stav, potrebno je zatražiti pojašnjenje o tome na kojim argumentima ono temelji svoje pravno mišljenje.


11. Postoji li ograničenje iznosa koji udruge tijekom godine mogu zaraditi obavljanjem dopuštenih djelatnosti?

Ne, ne postoje nikakva ograničenja. Obavljanjem dopuštene djelatnosti, udruga može stjecati neograničena sredstva. Ukoliko, od obavljanja gospodarske djelatnosti, prijeđe granicu prihoda od 230.000 kuna, udruga će ući u sustav PDV-a, a može biti i obveznik poreza na dobit.


12. Smije li udruga prodavati doniranu robu?

Iako nisu trgovci u smislu Zakona o trgovini (NN 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13), djelatnost trgovine mogu obavljati udruge registrirane sukladno odredbama Zakona o udrugama, ako im namjera nije stjecanje dobiti, odnosno udruge mogu prodavati samo vlastite proizvode na način određen člankom 10. stavkom 1. postavkom 2., 3., 4., 9. i 13. istog Zakona, dakle izvan prodavaonica.

Udruga kao neprofitna organizacija može prodavati robu iz donacija i poklonjenu robu za koju ne pruža nikakvu protuuslugu davateljima te se takva roba može tretirati kao vlastiti proizvod, ali ne može prodavati robu za koju dio naknade mora isplatiti donatoru.

U protivnom, za obavljanje djelatnosti trgovine na malo na način da se obavlja kupnja i prodaja predmeta koji nisu proizvod udruge, ili na način koji nije propisan odredbama Zakona o trgovini, potrebno je zadovoljiti odredbe članka 4. Zakona o trgovini i registrirati se kao trgovačko društvo ili obrt čija djelatnost je kupnja i prodaja robe, pri nadležnom Trgovačkom sudu odnosno za obrt upisati se u Obrtni registar pri uredu državne uprave u županiji odnosno gradu Zagrebu nadležnom za poslove gospodarstva na čijem području je njeno sjedište.

Izvor: www.uzuvrh.hr